.jpg)
We are delighted to announce the publication of the latest issue of Folia onomastica Croatica, the leading Croatian journal for onomastic research. Issue No. 34 brings together an impressive collection of studies spanning geographical names, historical toponymy, personal names, medical terminology, and international onomastic developments.
Research Articles
Ivana Crljenko: "Standardization of Geographical Names and Exonyms"
Crljenko's comprehensive review article tackles one of onomastics' most persistent challenges: how do we standardize geographical names across languages and borders, and what do we do with exonyms - those "foreign" names for places? This substantial contribution (37 pages!) provides essential theoretical grounding for anyone working on place-name standardization, particularly relevant as Croatia continues aligning its geographical nomenclature with international standards. A must-read for toponymists and geographers alike.
Emanuel Klotz: "The Slavic Names of the Commune of Thurn (East Tyrol) – Slavia Tirolensis VIII" (pp. 39-57)
Klotz continues his important Slavia Tirolensis series with this original research article examining Slavic place names in Thurn, East Tyrol - a fascinating linguistic "island" where Slavic naming layers persist in an otherwise German-speaking region. This work is part of the broader effort to document and analyze pre-German toponymic substrates in the Alps, offering insights into medieval settlement patterns and language contact. Essential reading for scholars of Alpine onomastics and Slavic-German linguistic frontiers.
Pavao Krmpotić: "Historical Toponymy of Turopolje" (pp. 59-82)
Krmpotić's preliminary communication explores the rich toponymic heritage of Turopolje, the lowland region south of Zagreb with a distinct historical identity. This study reconstructs the place-name landscape of a region that played a crucial administrative role in medieval Croatia, documenting how names reflect settlement history, land use, and social organization. Particularly valuable for Croatian historical geography and for understanding regional identity through naming practices.
Orsat Ligorio: "A Variant of the Personal Name Mihovil in Light of Dalmatian Romance Language Phenomena" (pp. 83-92)
In this tightly focused original article, Ligorio examines a specific variant of the personal name Mihovil (Michael) as evidence for Dalmatian Romance - the extinct Romance language once spoken along the eastern Adriatic coast. This is linguistic detective work at its finest: using anthroponymic variation to illuminate a poorly documented language. Anthroponymists and Romance linguists will find Ligorio's careful phonological analysis compelling evidence for substratum influence in Croatian coastal naming.
Josip Luzer & Martina Bašić: "The Toponymy of Kraljevica" (pp. 93-155)
The longest article in this issue, Luzer and Bašić provide an exhaustive original study of Kraljevica's place names - a small coastal town in Primorje-Gorski Kotar County with a complex linguistic history (Croatian, Italian, German influences). At 62 pages, this is a model microtoponomy: systematic collection, etymological analysis, classification by naming motivations, and historical contextualization. This work demonstrates how intensive local study can reveal broader patterns in Croatian coastal onomastics and serves as a methodological template for similar municipal-level projects.
Gergana Petkova: "Onomastic Aspects of Contemporary Latin Medical Terminology: Eponyms – General Characteristics, Syntactic Constructions, and Thematic Classification Fields" (pp. 157-186)
Petkova's original article ventures into medical onomastics, examining eponyms - diseases, syndromes, and anatomical structures named after people (Parkinson's disease, Alzheimer's, Fallopian tubes). Written in Bulgarian with a Croatian summary, this study analyzes the syntactic patterns and thematic distribution of medical eponyms in Latin terminology, revealing how personal names function in specialized scientific language. A valuable contribution to the understudied intersection of onomastics and terminology studies, with implications for standardization debates in medical nomenclature.
Antonija Prišlić & Domagoj Vidović: "An Overview of the Toponymy of Brijesta and Dančanje on Pelješac" (pp. 187-204)
Prišlić and Vidović contribute an original study of two settlements on the Pelješac peninsula, documenting local place names before they disappear under the pressure of tourism and demographic change. This article is part of an urgent effort to record traditional microtoponymy in rural Dalmatia, where younger generations increasingly lack knowledge of inherited place names. The authors' fieldwork-based approach - collecting names from local speakers - ensures preservation of naming systems that official maps often miss.
Reviews
Anđela Frančić: Review of Slovenská onomastická terminológia (Slovak Onomastic Terminology) (pp. 205-209)
Frančić reviews a critical work on Slovak onomastic terminology, highlighting its importance for cross-Slavic terminological harmonization. Standardized onomastic terminology is essential for comparative research, and this Slovak contribution helps align Central European scholarly vocabularies—particularly relevant as Croatian onomastics engages more deeply with international (especially Slavic) onomastic communities.
Ivana Lončar: Review of La antroponimia del Reino de Sevilla. Estudios (The Anthroponymy of the Kingdom of Seville. Studies) (pp. 210-215)
Lončar reviews a Spanish collection on Sevillan anthroponymy, demonstrating Folia onomastica Croatica's commitment to showcasing international onomastic scholarship. While geographically distant from Croatia, Sevillan naming practices offer comparative insights: both regions experienced complex linguistic layering (Arabic/Romance in Seville; Slavic/Romance/Germanic in Croatia) and both grapple with historical name reconstruction from archival sources. This review signals the journal's openness to Romance onomastics and invites comparative Mediterranean name studies.
Conference Reports
Gergana Petkova & Vanja Ivanova: "Proceedings of the Sixth International Conference on Onomastics 'Name and Naming': (In)correctness in Onomastics" (pp. 216-221)
Petkova and Ivanova report on a major international conference addressing "(In)correctness in Onomastics"—a topic with profound practical implications. What counts as a "correct" name? Who decides? How do standardization, prescription, and actual usage interact? This summary introduces readers to cutting-edge debates on onomastic normativity, relevant to anyone working on standardization (geographical names, personal name orthography, trademark disputes).
Gergana Petkova & Albena Ivanova: "28th International Congress of Onomastic Sciences, Helsinki (Finland)" (pp. 222-224)
A report on ICOS 2023 in Helsinki - the triennial gathering of the world's onomasticians. Petkova and Ivanova's summary captures the breadth of contemporary onomastic research: from computational methods and digital humanities to sociolinguistic and critical toponymy. This report situates Croatian onomastics within the global discipline and highlights themes likely to shape future research (digital onomastics, decolonization of naming, endangered toponymies).
In Memoriam
Dušan R. Stefanović: "Dragoljub Petrović" (pp. 225-227)
The issue closes with Stefanović's tribute to the late Dragoljub Petrović, a distinguished Serbian onomastician whose work on South Slavic anthroponymy and toponymy profoundly influenced regional scholarship. This obituary reminds us that onomastics is not merely an abstract discipline but a community of scholars whose collaborations, debates, and mentorship shape the field across generations and borders.
Why This Issue Matters
Folia onomastica Croatica No. 34 exemplifies the vitality and diversity of contemporary onomastic research. From Alpine Slavic substrates to Dalmatian coastal microtoponymy, from medical eponyms to onomastic terminology debates, this issue demonstrates that place names and personal names are not trivial curiosities but windows into history, identity, language contact, and cultural memory.
Three themes stand out:
1. Documentation urgency: Multiple articles (Krmpotić, Luzer & Bašić, Prišlić & Vidović) emphasize fieldwork-based collection of traditional names before they vanish—a race against time in rural depopulation and tourism-driven landscape transformation.
2. Interdisciplinarity: The inclusion of medical terminology (Petkova), historical linguistics (Ligorio), and standardization policy (Crljenko) shows onomastics' expanding horizons beyond traditional philology into terminology studies, sociolinguistics, and science and technology studies.
3. International dialogue: Conference reports, reviews of Slovak and Spanish works, and contributions from Bulgarian scholars signal Croatian onomastics' integration into European and global networks—essential for comparative methodology and theoretical advancement.
Access the Issue
The full issue is freely available on Hrčak, Croatia's open-access repository for scientific journals:
https://hrcak.srce.hr/folia-onomastica-croatica
Whether you're an onomastician, historian, linguist, geographer, or simply curious about how names work, Folia onomastica Croatica No. 34 offers rich material for exploration.
About the Journal:
Folia onomastica Croatica is published by the Croatian Onomastic Society and has been the primary venue for Croatian and regional onomastic research since 1992. The journal publishes original research, reviews, and conference reports in Croatian and other languages, contributing to the documentation and analysis of Croatian, South Slavic, and Central European naming systems.
Congratulations to all contributors, editors, and reviewers for another outstanding issue!
Keywords: Croatian onomastics, toponymy, anthroponymy, exonyms, geographical names standardization, Turopolje, Pelješac, Kraljevica, Dalmatian Romance, medical terminology, eponyms, Alpine Slavic
Novo izdanje: Folia onomastica Croatica br. 34 (2025.)
Objavljeno: 17. prosinca 2025. | Dostupno na Hrčku: 18. prosinca 2025.
S velikim zadovoljstvom najavljujemo objavljivanje najnovijeg broja Folia onomastica Croatica, vodećeg hrvatskog časopisa za onomastička istraživanja. Broj 34 donosi impresivnu zbirku studija koje obuhvaćaju zemljopisna imena, povijesnu toponimiju, osobna imena, medicinsku terminologiju i međunarodna onomastička zbivanja.
Znanstveni članci
Ivana Crljenko: „Standardizacija zemljopisnih imena i egzonimi" (str. 1-37)
Crljenkoin opsežan pregledni članak bavi se jednim od najtrajanijih izazova onomastike: kako standardizirati zemljopisna imena preko jezičnih i državnih granica te kako postupati s egzonimima—onim „stranim" imenima za mjesta? Ovaj značajan doprinos (37 stranica!) pruža nužan teorijski okvir za sve koji rade na standardizaciji zemljopisnih imena, osobito relevantno dok Hrvatska nastavlja usklađivati svoju zemljopisnu nomenklaturu s međunarodnim standardima. Obvezno štivo za toponimiste i geografe.
Emanuel Klotz: „Slavenska imena u općini Thurn u Istočnom Tirolu – Slavia Tirolensis VIII" (str. 39-57)
Klotz nastavlja svoju važnu seriju Slavia Tirolensis ovim izvornim znanstvenim člankom koji istražuje slavenska zemljopisna imena u Thurnu, Istočni Tirol—fascinantan jezični „otok" gdje slavenski sloj imenovanja opstaje u inače njemačkom govornom području. Ovaj rad dio je šireg napora dokumentiranja i analize prednjeemačkih toponimijskih supstrata u Alpama, pružajući uvid u srednjovjekovne obrasce naseljavanja i jezičnih dodira. Nužno štivo za znanstvenike koji se bave alpskom onomastikom i slavensko-njemačkim jezičnim granicama.
Pavao Krmpotić: „Povijesna toponimija Turopolja" (str. 59-82)
Krmpotićevo prethodno priopćenje istražuje bogato toponimijsko naslijeđe Turopolja, nizinskog područja južno od Zagreba s izrazitim povijesnim identitetom. Ova studija rekonstruira toponimijski krajolik regije koja je igrala ključnu upravnu ulogu u srednjovjekovnoj Hrvatskoj, dokumentirajući kako imena odražavaju povijest naseljavanja, način korištenja zemlje i društvenu organizaciju. Osobito vrijedan doprinos hrvatskoj povijesnoj geografiji i razumijevanju regionalnog identiteta kroz prakse imenovanja.
Orsat Ligorio: „Jedna inačica osobnog imena Mihovil u svjetlu pojava dalmatoromanskog jezika" (str. 83-92)
U ovom precizno usmjerenom izvornom članku, Ligorio ispituje specifičnu inačicu osobnog imena Mihovil (Michael) kao dokaz za dalmatoromanski jezik—izumrli romanski jezik koji se nekoć govorio duž istočne jadranske obale. Ovo je lingvistički detektivski rad u najfinijoj formi: korištenje antroponimijske varijacije za osvjetljavanje slabo dokumentiranog jezika. Antroponimisti i romanisti pronaći će Ligorijevu pažljivu fonološku analizu uvjerljivim dokazom za utjecaj supstrata u imenovanju na hrvatskoj obali.
Josip Luzer i Martina Bašić: „Kraljevička toponimija" (str. 93-155)
Najduži članak u ovom broju, Luzer i Bašić pružaju iscrpnu izvornu studiju zemljopisnih imena Kraljevice—malog primorskog grada u Primorsko-goranskoj županiji sa složenom jezičnom poviješću (hrvatski, talijanski, njemački utjecaji). Sa svojih 62 stranice, ovo je uzorni rad iz mikrotoponimije: sustavno prikupljanje, etimološka analiza, klasifikacija prema motivacijama imenovanja i povijesna kontekstualizacija. Ovaj rad pokazuje kako intenzivna lokalna studija može otkriti šire obrasce u hrvatskoj obalnoj onomastici i služi kao metodološki predložak za slične projekte na razini općina.
Gergana Petkova: „Onomastički aspekti suvremene latinske medicinske terminologije: eponimi – opće značajke, sintaktičke konstrukcije i tematska klasifikacijska polja" (str. 157-186)
Petkovin izvorni članak zalazi u medicinsku onomastiku, istražujući eponime—bolesti, sindrome i anatomske strukture nazvane po osobama (Parkinsonova bolest, Alzheimer, Fallopijeve cijevi). Napisan na bugarskom sa hrvatskim sažetkom, ova studija analizira sintaktičke obrasce i tematsku raspodjelu medicinskih eponima u latinskoj terminologiji, otkrivajući kako osobna imena funkcioniraju u specijaliziranom znanstvenom jeziku. Vrijedan doprinos nedovoljno proučavanom sjecištu onomastike i terminologije, sa implikacijama za debate o standardizaciji u medicinskoj nomenklaturi.
Antonija Prišlić i Domagoj Vidović: „Pogled u toponimiju Brijeste i Dančanja na Pelješcu" (str. 187-204)
Prišlić i Vidović doprinose izvornom studijom dvaju naselja na poluotoku Pelješcu, dokumentirajući lokalna zemljopisna imena prije nego što nestanu pod pritiskom turizma i demografskih promjena. Ovaj članak dio je hitnog napora bilježenja tradicionalne mikrotoponimije u ruralnoj Dalmaciji, gdje mlađe generacije sve više gube znanje o naslijeđenim zemljopisnim imenima. Terenski pristup autora—prikupljanje imena od lokalnih govornika—osigurava očuvanje sustava imenovanja koje službene karte često propuštaju.
Prikazi
Anđela Frančić: Prikaz knjige Slovenská onomastická terminológia (Slovačka onomastička terminologija) (str. 205-209)
Frančić prikazuje kritično djelo o slovačkoj onomastičkoj terminologiji, naglašavajući njegovu važnost za međuslavensku terminološku harmonizaciju. Standardizirana onomastička terminologija neophodna je za komparativna istraživanja, a ovaj slovački doprinos pomaže usklađivanju srednjoeuropskih znanstvenih rječnika—osobito relevantno dok se hrvatska onomastika sve dublje uključuje u međunarodnu (osobito slavensku) onomastičku zajednicu.
Ivana Lončar: Prikaz knjige La antroponimia del Reino de Sevilla. Estudios (Antroponimija Kraljevine Sevilje. Studije) (str. 210-215)
Lončar prikazuje španjolsku zbirku o seviljanskoj antroponimiji, pokazujući predanost Folia onomastica Croatica predstavljanju međunarodne onomastičke znanosti. Premda geografski udaljena od Hrvatske, seviljanske prakse imenovanja nude komparativne uvide: obje regije doživjele su složeno jezično slojevanje (arapski/romanski u Sevilji; slavenski/romanski/germanski u Hrvatskoj) i obje se bore s povijesnom rekonstrukcijom imena iz arhivskih izvora. Ovaj prikaz signalizira otvorenost časopisa prema romanskoj onomastici i poziva na komparativne mediteranske studije imena.
Izvještaji sa skupova
Gergana Petkova i Vanja Ivanova: „Proceedings of the Sixth International Conference on Onomastics 'Name and Naming': (In)correctness in Onomastics" (str. 216-221)
Petkova i Ivanova izvještavaju o velikoj međunarodnoj konferenciji koja se bavila „(Ne)ispravnošću u onomastici"—temom s dubokim praktičnim implikacijama. Što predstavlja „ispravno" ime? Tko odlučuje? Kako međusobno djeluju standardizacija, preskriptivnost i stvarna uporaba? Ovaj sažetak upoznaje čitatelje s najsuvremenijim debatama o onomastičkoj normativnosti, relevantnim za sve koji rade na standardizaciji (zemljopisna imena, ortografija osobnih imena, sporovi oko zaštitnih znakova).
Gergana Petkova i Albena Ivanova: „28. međunarodni kongres za onomastičke znanosti, Helsinki (Finska)" (str. 222-224)
Izvještaj s ICOS-a 2023. u Helsinkiju—trijenalnog okupljanja svjetskih onomastičara. Sažetak Petkove i Ivanove obuhvaća širinu suvremenih onomastičkih istraživanja: od računalnih metoda i digitalnih humanističkih znanosti do sociolingvističke i kritičke toponimije. Ovaj izvještaj smješta hrvatsku onomastiku unutar globalne discipline i ističe teme koje će vjerojatno oblikovati buduća istraživanja (digitalna onomastika, dekolonizacija imenovanja, ugrožene toponimije).
In memoriam
Dušan R. Stefanović: „Dragoljub Petrović" (str. 225-227)
Broj se zatvara Stefanovićevim počastom pokojnom Dragoljubu Petroviću, istaknutom srpskom onomastičaru čiji je rad na južnoslavenskoj antroponimiji i toponimiji duboko utjecao na regionalnu znanost. Ovaj nekrolog podsjeća nas da onomastika nije samo apstraktna disciplina već zajednica znanstvenika čije suradnje, debate i mentorstvo oblikuju polje kroz generacije i granice.
Zašto je ovaj broj važan
Folia onomastica Croatica br. 34 primjer je vitalnosti i raznolikosti suvremenih onomastičkih istraživanja. Od alpskih slavenskih supstrata do dalmatinske obalne mikrotoponimije, od medicinskih eponima do debata o onomastičkoj terminologiji, ovaj broj pokazuje da zemljopisna i osobna imena nisu trivijalnosti već prozori u povijest, identitet, jezične dodire i kulturnu memoriju.
Ističu se tri teme:
1. Hitnost dokumentiranja: Više članaka (Krmpotić, Luzer i Bašić, Prišlić i Vidović) naglašava terensko prikupljanje tradicionalnih imena prije nego što nestanu—utrka s vremenom u ruralnoj depopulaciji i transformaciji krajolika uzrokovanoj turizmom.
2. Interdisciplinarnost: Uključivanje medicinske terminologije (Petkova), povijesne lingvistike (Ligorio) i politike standardizacije (Crljenko) pokazuje širenje horizonata onomastike izvan tradicionalne filologije u terminologiju, sociolingvistiku i studije znanosti i tehnologije.
3. Međunarodni dijalog: Izvještaji s konferencija, prikazi slovačkih i španjolskih djela te doprinosi bugarskih znanstvenika signaliziraju integraciju hrvatske onomastike u europske i globalne mreže—nužno za komparativnu metodologiju i teorijski napredak.
Pristup časopisu
Cijeli broj slobodno je dostupan na Hrčku, hrvatskom repozitoriju za znanstvene časopise otvorenog pristupa:
https://hrcak.srce.hr/folia-onomastica-croatica
Bilo da ste onomastičar, povjesničar, lingvist, geograf ili jednostavno znatiželjni o tome kako imena funkcioniraju, Folia onomastica Croatica br. 34 nudi bogat materijal za istraživanje.
O časopisu:
Folia onomastica Croatica izdaje Hrvatsko onomastičko društvo i od 1992. godine glavni je prostor za hrvatska i regionalna onomastička istraživanja. Časopis objavljuje izvorne znanstvene radove, prikaze i izvještaje s konferencija na hrvatskom i drugim jezicima, doprinoseći dokumentaciji i analizi hrvatskih, južnoslavenskih i srednjoeuropskih sustava imenovanja.
Čestitamo svim suradnicima, urednicima i recenzentima na još jednom izvrsnom broju!
Ključne riječi: hrvatska onomastika, toponimija, antroponimija, egzonimi, standardizacija zemljopisnih imena, Turopolje, Pelješac, Kraljevica, dalmatoromanski jezik, medicinska terminologija, eponimi, alpski slavenski
No comments:
Post a Comment